3.12.2009

Definisanje prednosti Pokreta SOLIDARNOST

Poljoprivreda

Kao veoma važnu privrednu granu čiji razvoj je ključan kako bi se obezbedila sigurna prehrana stanovništva, po za stanovništvo odgovarajućim cenama, u novom ekonomsko-geostrateškom ambijentu može biti snažan motor cele privrede i pomoći pozicioniranjau naše zemlje kao važnog faktora u regionu. Koristeći visoku cenu energenata, moguće je proizvoditi značajniju količinu biogoriva, odnosno odgajanjem odgovarajućih kultura uvrstiti našu zemlju među poželjne partnere, pre svega, EU i tako privući nove strane investicije.
Postojeća ograničenja;
1) Usitnjena poljoprivredna gazdinstva, usled lošeg naslednog prava, koje reguliše ovu oblast,
2) Neobrazovana radna snaga, što je posledica užasnog sistema obrazovanja u Srbiji,
3) Nedostatak odgovarajuće infrastrukture i propadanje već postojeće (nasipi, sistemi za navodnjavanje, putevi...),
4) Nedostatak odgovarajuće mehanizacije,
5) Ne postojanje svesti u oblasti osiguranja.

Polazna pretpostavka ovog pokreta je sprečavanje usitnjavanja parcela tako što se zakonom neće dozvoliti cepanje istih. Parcele će se moći u tom slučaju prenositi na sledećeg vlasnika isključivo kao cele, što će neminovno dovesti do ukrupljavanja parcela, a samo pod tim uslovom je moguće sprovoditi i sve ostale mere. Sledeće mere su različita podsticanja udruživanja parcela, pri čemu bi raspodela profita od tako udruženih parcela uređivao poseban zakon.
Neobrazovani poljoprivrednici su samo deo jednog mnogo većeg problema koji se odnosi na izuzetno loš sistem obrazovanja o kojem će neštokasnije biti reči. Trenutnu lošu situaciju je moguće donekle poboljšati masovnim i javnim kanalima edukacije preko različitih emisija na TV-u, štampe i preko radio programa.
Finansiranje izgradnje i obnove infrastrukture je moguće uraditi preko EU fondova koji su namenjeni u ovu svrhu. Pošto je poznato da država najlošije upravlja sredstvima, glavni akcenat mora da bude stavljen na kontrolu upotrebljenih sredstava. Bitno je da i privatni kapital pronađe svoj interes za ulaganje u infrastrukturu, pa samim tim i država mora na svaki način da pokaže i omogući plodno tle za privlačenje istog.
Odgovarajuća mehanizacija će doći kao posledica omogućavanja generisanja visokih stopa prifita u poljoprivredi i postepenim otvaranjem našeg tržišta. Država bi trebalo da poreskim olakšicama učini ovu mehanizaciju pristupačnijom, ali tržišni mehanizam će sam naterati sve da se mehanizacija što brže uvede.
Još jedan bitan aspekt je osiguranje. Pošto je naše stanovništvo naviklo da država odgovara za sve štete koje su u toku godine nastale na usevima, neophodno je u prvom vremenu nametnuti obavezu osiguranja. Svako mešanje drzave je štetno, ali je bolje da država putem osiguranja skine sa sebe teret odgovornosti za katastrofalne posledice suša i poplava i prebaci ih na osiguravajuća društva. Tako će se racionalnije upravljati sredstvima , a privreda će dobiti snažunu inekciju od sredstava koja su prikupljena na ovaj način. Rastom svesti stanovništva za osiguranjem i edukacijom istog, država treba postepeno da prebacuje odluku o osiguranju na samog poljoprivrednog subjekta, isključujući se tako potpuno iz ovog bitnog dela i prepustajući ga tržištu.

Povezivanje koridora

Ova zemlja ima jedinstvanu šansu za razvoj zahvaljujući prolasku vema dva bitna koridora kroz ovu zemlju, a to su koridor VII i koridor X. Pravljenjem velike luke na Dunavu, gde se ova dva bitna koridora presecaju, stavljamo Srbiju na mesto najbitnije rasksnice puteva . Koristeći rastući značaj Konstance u Rumuniji, kao i carinske olakšice između EU i Srbije kao i Rusije i Srbije ovim potezom bismo dobili status najpreferiranije zemlje za ulaganja. U ovoj oblasti je pored luke potrebno izgraditi i zonu slobodne trgovine koja će biti oslobođenja od većine poreza, dok bi ostali porezi bili svedeni na najmanju moguću meru. Snađan vetar u leđa ovakvoj odluci svakako doprinosi i jeftin gas koji će dolaziti iz Rusije kao posledica potpisivanja Energetskog sporazuma. Ova oblast bi veoma lako mogla preko već postojećih saobraćajnica da se poveže i sa Jadranskim morem preko pruge Beograd-Bar, a bez većih problema bi mogla biti povezana i sa Solunom, a preko Dunav-Majna-Rajna možemo se povezati i sa najrazvijenijim delovima Evrope. Ovakav potez bi ojačao celu Srbiju, naročito ako bi se iskoristile reke kao što su Velika morava, kao i reke od kojih je formirana (Juđna i Zapadna Morava) snižavajući tako troškove transporta sirovina i gotovih proizvoda i jačajući Zapadnu Srbiju, Šumadiju i Južnu Srbiju. Tisa i Tamiš će omogućiti brze i jeftinije transportovanje sirovina, naročito poljoprivrednih iz Vojvodine. Sava koja povezuje ceo ex-Jugoslovenski prostor na zapadu, će omogućiti da se ceo region razvija, tako što će se kompletno poslovanje okretati upravo ka ovom čvoristu puteva. Radi smanjenja bezbednosnog rizika na jugu Srbije bitno je razmotriti stvaranje takve jedne zone i na izlasku koridora X iz naše zemlje. Privlačenjem investicija u ovaj kraj uz ostale bezbednosne mere uklanjamo na dugi rok svaku pretnju i onemogućavamo ponavnjanje događaja sa početka 2008. godine. Ovako bismo od Srbije napravili celom dužinom poželjno mesto za ulaganja i omogućli bismo razvoj svih regiona. Finansiranje početnih kapaciteta ove luke treba da bude tek tema javne debate. Autori ovog teksta daje prednost privatnom kapitalu, pri čemu bi država ulagala dinar za svaki dinar uloženog privatnog kapitala. Konkretan plan finansiranja, međutim, zavisi prevashodno od konkretnog kreditnog rizika zemlje, pravne regulative i mnogih drugih ditnih faktora, tako da se to tek naknadno treba utvrditi.

Finansijska tržišta!!!

Kako bi se omogućilo nesmetano funkcionisanje tržišta i alokacija kapitala u najpropulzivnije delatnosti najbitnija su finansijska trzista. Bez stvaranja pogodnog tla za njeno razvijanje, a tu se pre svega misli na smanjenje svih rizika i opšta stabilnost privrede, nema ni napretka! Kako se ovaj tekst ne bi preterano odužio, smatram da bi se posebana pažnja morala obratiti samo na ovu oblast.

Obrazovanje

Sistem obrazovanja treba promeniti iz korena, uspostavljajući tako novi sistem vrednosti, koji se odnosi na odgovornost, permanentno učenje tokom života, požrtvovanost, takmičarski duh. Autori ovog teksta smatraju da je najbolje poći od Visokog obrazovanja, odnosno ići od vrha piramide ka bazi, tako što će se preuzeti neki od uspešnoh modela iz sveta. Kao primere uspešnih sistema visokog obrazovanja navodim Ameriku, gde student sam bira kakav će stručnjak postati odabirom odgovarajućih predmeta, Veliku Britaniju i naročito Japan, koji pravi takav kadar kakav traže kompanije. Budućnost ove zemlje zavisi upravo od toga kako ćemo reformisati ovu oblast, tako da se ovome u javnim raspravama treba posvetiti maksimalna paznja. Najbitnije je svakako stvaranje odgovarajuće intuicije u ovim ustanovama kod studenta, koji će biti u stanju da razmišlja u smeru rešavanja problema, a da će sam biti u stanju da pronađe sve neophodne informacije koje mu trebaju za rešavanje istog. Svako visoko obrazovano lice mora da bude osposobljeno da se samo usavršava, a licence moraju postojati kao potvrda tako stečenog znanja.

Rezime

Svaki od ovih problema treba temeljno preispitati u javnim raspravama, koje će pokret Solidarnost sam organizovati i tako prekinuti lošu tradiciju naših političara, da se o najvažnijim državnim pitanjima izjašnjavaju ljudi koje je odredila partija, a kojima to nije u opisu struke. Izuzetno je bitno okupiti najeminentnije eksperte iz države i inostranstva i tako donositi najvažnije odluke. Ovde će upravo iz tih razloga biti izložene samo polazne pretpostavke o kojim sud treba da da stručna javnost i izvan našeg pokreta. Kao što se da primetiti Srbija ima velike razvojne potencijale koji nisu “ni taknuti”, tako da ukoliko svi budemo solidarni oko najbitnijih ekonomskih pitanja rasksnica puteva koja je uvek bila naš najveci neprijatelj u novoj miroljubivoj Evropi konačno može da nam donese prosperitet i blagostanje. Srbija će konacno postati zemlja koja će ujediniti ljude putem kapitala i u situaciji u kojoj svi dobijaju, postati respektabilna u svetu!

By Damir Hamzić & Željko A. Pavićević

Нема коментара:

Постави коментар